06 lis U gradu svetog Marka
Povodom Svjetskog dana učitelja djelatnici naše Škole posjetili su jedan od rijetkih gradova u kojima se nalaze dvije katoličke katedrale. To je grad porijekla jednog od hrvatskih svetaca: svetog Marka. Ovaj srednjovjekovni grad je dobio ime po križištu putova i crkvi Svetog Križa: Križevci.
Prvo su posjetili grkokatoličku katedralu Presvete Trojice koja je biskupska crkva za katoličke vjernike istočnog obreda u Hrvatskoj (Sloveniji i Bosni i Hercegovini), a oni administrativno-teritorijalno pripadaju Križevačkoj eparhiji. S poviješću i sadašnjošću eparhije kao i grkokatoličanstvom općenito upoznao ih je student teologije Bratoljub koji je istaknuo da su grkokatolici u velikoj mjeri slični pravoslavnim kršćanima, ali priznaju papu za svoga vrhovnog vjerskog poglavara. Oni slijede istočnu (pravoslavnu) tradiciju u obredu, običajima i crkvenoj disciplini, ali žive u zajedništvu s Petrovim nasljednikom obogaćujući tako Katoličku crkvu. Križevačka eparhija nasljednica je Marčanske eparhije, koja je utemeljena u 17. stoljeću kada je pravoslavni episkop Simenon Vratanja, stigao na područje Slavonske Vojne krajine i zatražio od bečkog dvora sjedinjenje s Katoličkom crkvom. Eparhija je imala prvo sjedište u Marči (udaljenoj 30-ak km južno od Križevaca), a potom u Križevcima, koji su imali izgrađenu crkvenu infrastrukturu. Nedavno su u katedralu Presvete Trojice stigle i moći svetog Šarbela, velikog sveca koji potječe od Katoličke crkve istočnog obreda u Libanonu: Maronitske crkve. Inače sveti Šarbel je svetac kojemu se u Katoličkoj crkvi pripisuje zagovor za najviše čudesa, stoga privlači vjernike diljem svijeta. Pred njegovom relikvijom naši djelatnici pomolili su se zajedno i pojedinačno moleći svetog Šarbela zagovor i za potrebe naše Škole.
Uslijedio je posjet gotičkoj crkvi Svetog Križa, koja je ujedno konkatedrala Bjelovarsko-križevačke biskupije, u kojoj dominira oltar Svetog Križa koji je izgradio veliki barokni kipar Francesco Robba. Konkatedrala je karakteristična za (nad)biskupije s dvojnim sjedištem (Đakovo-Osijek, Bjelovar-Križevci, Split-Makarska…) pa se u sekundarnom sjedištu (nad)biskupije nalazi konkatedrala: druga katedrala (odnosno druga crkva po važnosti) u (nad)biskupiji. O ovoj crkvi govorio im je vlč. Ivan Koretić, župni vikar župe svete Ane, na čijem teritoriju je konkatedrala. On je izložio i relikviju Svetog Križa kojoj su se djelatnici mogli pokloniti. U unutrašnjosti crkve iznad velikog špičastog luka hrvatski slikar Oton Iveković početkom 20. stoljeća napravio je fresku o „Krvavom saboru križevačkom“ koji se možda održao upravo u ovoj crkvi. Inače Križevci su bili jedan od najznačajnijih hrvatskih gradova u srednjem i novom vijeku : ovdje su se više puta održavali sabori hrvatskih staleža, Križevci su bili središte Križevačke županije, kao i značajno središte Vojne krajine. U Križevcima se rodio i Marko Križevčanin, koji je kao svećenik isusovac podnio mučeništvo u Košicama (Slovačka) početkom 17. stoljeća, zbog čega ga je papa Ivan Pavao II. proglasio svetim.
U crkvi svete Ane, koja je nekada zajedno sa samostanom, pripadala pavlinima, redovnicima koji su 16., 17. i 18. stoljeću vodili brojne škole, vlč. Karlo Topalović slavio je svetu misu na kojoj su se djelatnici imali prilike pričestiti pod obje prilike. U kontekstu Franjina služenja, 4. listopada je blagdan sv. Franje Asiškog, vlč. Karlo je potaknuo djelatnike Škole da i dalje nastave služiti drugima, pri čemu je posebno istaknuo naše učenike.
Pri povratku zaustavili su se u živopisnom ambijentu rustikalnog restorana Štagelj, u blizini Koprivnice i nastavili svoje druženje.
