Počast žrtvi Vukovara i Škabrnje u Domovinskom ratu

Kako je 18. studenog neradni dan radi obilježavanja Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje (jer je tog dana 1991. godine velikosrpski agresor osvojio spomenuta hrvatska naselja čineći brojne zločine) isti je obilježen u našoj Gimnaziji 15. studenog 2024. godine. Učenici su donijeli lampione i posložili ih na platou ispred Gimnazije u obliku dva slova V (jedno unutar drugog) i broja 33 unutar navedenih slova. Dva slova V simboliziraju Vukovar i Viroviticu, a broj 33 trideset i treću obljetnicu stradanja Vukovara. Pored upaljenih lampiona održana je molitva za žrtve i branitelje Domovinskog rata, kao i njihove bližnje, ali i sve građane Republike Hrvatske koju je predvodio vlč. Karlo Topalović u zajedništvu s učenicima i djelatnicima. Uslijedio je odlazak kod naših franjevaca gdje nas je dočekao fra Ivica Jagodić, dugogodišnji vukovarski gvardijan i župnik. Domaćin je u Dvorani sv. Franje učenicima i djelatnicima progovorio o fra Marku Kurlotu, čovjeku koji je najzaslužniji za spašavanje kulturnog blaga iz razrušenog Franjevačkog samostana sv. Filipa i Jakova u Vukovaru. Potom je pustio film „Fra Marko Kurlot – nepoznati heroj“, za koji je napisao scenarij. Učenici i djelatnici mogli su upoznati herojsko djelo fra Marka. On je djetinjstvo proveo u Vukovaru, a u vrijeme Domovinskog rata bio na službi u samostanu u Zemunu. Svojim pregovaračkim sposobnostima uspio je ishoditi od visokih časnika JNA odlazak u razrušeni vukovarski samostan sv. Filipa i Jakova kako bi spasio njegovo (katoličko i hrvatsko) umjetničko blago. 12. prosinca 1991. krenuo je u pratnji više vozila JNA prema Vukovaru. Bilo mu je obećano više kamiona u koje će moći utovariti dragocjeni teret, ali oni nisu došli. U Vukovaru je gotovo sve bilo razrušeno, a na ulicama su se nalazila beživotna ljudska tijela. Fra Marko Kurlot počeo je unositi slike, kipove, crkveno posuđe i knjige (među kojima su posebno vrijedne inkunabule), koje su fratri skrili u hodnike, podrume i kriptu samostana, u vozila JNA, čak su mu i vojnici u pratnji pomogli, koje je pridobio obećavši im cigarete. Vozeći se prema Srbiji fra Marko Kurlot u rukama je držao moći sv. Bone (Bonaventure) zaštitnika Vukovara. Vozila s umjetninama parkirana su u školu Narodni front u Šidu i tamo su umjetnine ostale više mjeseci. Potom su prenesene u Pokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture u Novom Sadu. Knjige je iz spomenute škole u Šidu JNA prevezla u neke od svojih vojarni, a dio dala na čuvanje fra Marku Maloviću u Iloku, jedinom katoličkom svećeniku u okupiranom hrvatskom Podunavlju. Knjige iz spomenutih vojarni, fra Marko Kurlot je, opet uz pomoć izvrsne diplomatske vještine, uspio prebaciti u franjevački samostan u Zemunu. Svojim djelovanjem fra Marko Kurlot uspio je spasiti oko 6 000 knjiga iz knjižnice vukovarskog samostana i brojna umjetnička djela među kojima je i relikvijar s moćima (krvlju) svetog Bone. Knjige i druga umjetnička djela vraćene su Franjevačkom samostanu sv. Filipa i Jakova u Vukovaru 2004. godine. Fra Marko Kurlot istaknuo se i u svojem svakodnevnom pastoralu. Evanđeoskom srdačnošću privlačio je ne samo katolike nego i pravoslavce. O tome postoje brojna svjedočanstva. Njegovim očinskim utjecajem katolički svećenici su postali fra Antonio Vučemilović i vlč. Aleksandar Ninković, a pravoslavni svećenik Nikola Soldatović. Zbog herojskih zasluga fra Marka Kurlota knjižnica franjevačkog samostana u Vukovaru i stepenice koje vode do samostana nose njegovo ime.