Održan godišnji susret djelatnika katoličkih škola

Održan godišnji susret djelatnika katoličkih škola

Godišnji susret trajne formacija djelatnika katoličkih škola u RH održan je 30. travnja u prostorima Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu o temi „Kreativnost u odgojno-obrazovnom procesu“, izvijestio je Tiskovni ured HBK. Susret je održan u organizaciji Nacionalnog ureda Hrvatske biskupske konferencije (HKB) za katoličke škole, a u suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje te Hrvatskim katoličkim sveučilištem (HKS).

Nakon zajedničke molitve tajnik Ureda Danijel Holeš upoznao je sudionike s dnevnim redom te pozdravio predstojnika Nacionalnog ureda Ivicu Žuljevića, ravnateljicu Agencije za odgoj i obrazovanje (AZOO) dr. Dubravku Brezak Stamać, predstavnika HKS-a dr. Odilona Singboa i sve prisutne ravnatelje, učitelje, nastavnike i djelatnike katoličkih škola. Predstavio je potom predavače: dr. Gordanu Barudžija, višu savjetnicu za vjeronauk i katoličke škole pri AZOO-u, dr. Sanju Nikčević s HKS-a i dr. s. Nedjeljku Valeriju Kovač s KBF-a Sveučilišta u Zagrebu.

U pozdravnom govoru predstojnik Žuljević prenio je prisutnima pozdrave požeškog biskupa dr. Antuna Škvorčevića, predsjednika Vijeća HBK za katolički odgoj i obrazovanje, zatim ukratko podsjetio na novi dokument Kongregacije za katolički odgoj pod nazivom „Identitet katoličke škole za kulturu dijaloga“. Na temelju iskustva katoličkih škola iz cijeloga svijeta Kongregacija je upozorila kako su katoličke škole evangelizacijske ustanove neke mjesne Crkve i da njihov identitet zavisi ponajprije od djelatnika tih škola, tražeći da se njihovoj izgradnji posveti najveća briga. S tim ciljem, istaknuo je predstojnik Žuljević, Nacionalni ured pokrenuo je projekt edukacije, odnosno „Tečajeve dodatnih kvalifikacija za ravnatelje i djelatnike katoličkih škola“, kojima će se sve djelatnike, uz stručnost koju su postigli na pojedinim učilištima, uvesti u identitet katoličkih škola i osposobiti za evanđeoski pristup u djelovanju.

Sudionike skupa pozdravili su prigodnim riječima i ravnateljica AZOO-a dr. Brezak Stamać i dr. dr. Singbo, izrazivši radost zajedničkog susreta i poželjevši plodan rad u stjecanju novih znanja i kompetencija.

Kao uvod u najavljena predavanja učenici Nadbiskupske klasične gimnazije u Zagrebu izveli su kratki dijalog između Kreonta i Antigone iz djela Antigona, grčkog tragičara Sofokla.

Prvo predavanje „Kreativnost u odgoju i obrazovanju iz perspektive kršćanske antropologije“ održala je dr. Barudžija. Govorila je o samoj definiciji kreativnosti, zatim prikazala statistički pregled pojmova kreativnost i stvaralaštvo u kurikulu nastavnih predmeta i istaknula važnost  razvijanja kreativnosti na susretima nastavnika i učenika. Zaključila je kratkom analizom Psalma 1. kroz prizmu kreativnosti i stvaralaštva.

Tema sljedećeg predavanja bila je „Uloga katoličkih nastavnika u razvoju kreativnosti ili zašto imamo pravo na lijepo/dobro/sveto u umjetnosti“, a izložila ga je dr. Nikčević, redovna profesorica u miru. Govorila je o književnom kanonu koji bi trebao, kao i svaki drugi kanon, predstavljati skup najvrjednijeg iz pojedinog područja. Istaknula je razvoj književnosti od antike do danas, stavljajući naglasak na kršćansku dionicu koja je svojim svjetonazorom oblikovala cijelu umjetnost. Taj svjetonazor je afirmirao kreposti odnosa prema Bogu: vjera, ufanje i ljubav koje izazivaju emocije, kao što su radost i zahvalnost; kreposti odnosa prema društvu: pravednost i razboritost, koje izazivaju emocije kao što su zadovoljstvo i sigurnost; kreposti odnosa prema nama: umjerenost i duševna jakost, koje izazivaju emocije kao što su ljubav i emocionalna bliskost. Tada je svijet imao smisao, naglasila je predavačica, jer njim upravlja dobri i milosrdni Bog, vidi se jasna razlika između dobra i zla, junak ima slobodnu volju izabrati svoj odnos prema dobru i zlu te na kraju ima izlaza iz grijeha tj. zla a to je Božje milosrđe. Velika promjena dogodila se krajem Drugog svjetskog rata, kada sekularistički svjetonazor postaje dominantan, a on ruši sliku svijeta kao Božjeg nauma te izaziva strah i razara sliku društva kao mjesta opće sigurnosti te izaziva bijes i mržnju. Dokida sliku obitelji kao mjesta sigurnosti pojedinca i oca kao zaštitničke figure, te izaziva sram i tugu. Zaključila je kako se ne smijemo prestati boriti za stari kršćanski svjetonazor koji donosi pozitivne emocije, a protiv novog svjetonazora u umjetnosti koji nosi negativne emocije nakon kojih se slušatelj duže vremena mora oporavljati.

Nakon zajedničkog domjenka u popodnevnim satima nastavljen je program. Posljednje predavanje „Umjetničke slike kao interpretacija vjerskog sadržaja“ održala je dr. Kovač. Naglasila je kako je kršćanstvo religija riječi u kojoj Bog govori a čovjek sluša, zatim religija slike jer je Bog u Isusu Kristu postao vidljiv. Slika je u životu vjere uvijek imala više funkcija: vizualnu interpretaciju naviještene riječi, prezentaciju svetih likova, afektivnu personalizaciju povijesti spasenja i izraz suvremenih egzistencijalnih propitivanja. Istaknula je kako u počecima kršćanstva nije bio bitan umjetnik već samo slika jer se smatralo da sam Bog preko umjetnikove ruke djeluje na izgled slike. U istočnom kršćanstvu to i danas možemo vidjeti kroz ikone. Upravo zbog takvog razmišljanja tijekom vremena dolazi se do čašćenja mnoštva slika kojima se pripisuju i čudesna ozdravljenja. Stoga slika i danas ima veliku važnost u različitim dimenzijama vjere kao što su odgoj u vjeri, liturgija, duhovnost, život i teologija.

Uslijedio je prikaz primjera dobre prakse u katoličkim školama što su ih prezentirali Martina Kolovrat iz Katoličke osnovne škole u Šibeniku s naslovom Kreativnost kao most malih i velikih u kojoj je prikazala on-line knjigu o sv. Josipu; Ivan Bazina iz Osnovne škole Lotršćak u kojemu je prikazao youtube kanal „Učitelj Ivan“ na kojemu se nalaze igre kojima je pomogao učenicima u lockdownu tijekom korone; Marija Marušić Čizmić iz Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića u Dubrovniku u kojoj je prikazala suradnju svoje čkole i Gimnazije Josipa Slavenskog iz Čakovca u nastavi povijesti; Krunoslav Siroglavić i Ivica Bedeničić iz Katoličke gimnazije u Požegi, koji su predstavili kreativne aktivnosti spomenute škole.

Nakon kratkog odmora sudionici skupa pošli su u učionice gdje su se održale tematske radionice „Zaštitnik škole – nadahnitelj duhovnog rasta“ te „Roditelji – aktivni sudionici u radu škole“. Završna točka susreta bila je zajednička molitva u sveučilišnoj kapeli, koju je predvodio Krunoslav Siroglavić, vjeroučitelj u požeškoj Katoličkoj gimnaziji, a njome se zahvalilo Bogu za pripadnost Katoličkoj Crkvi, zatim postojanje katoličkih škola, za sve djelatnike, učenike, njihove obitelji kao i sve dobročinitelje.

Izvor: mrežna stranica Nacionalnog ureda za katoličke škole